Lumina SPECTRUM

Lumina SPECTRUM

Lumina SPECTRUM predstavlja značajan tehnološki napredak u odnosu na konvencionalne NIPT testove.

Osim identifikacije čestih i rijetkih fetalnih aneuploidija, delecija, duplikacija, mikrodelecijskih sindroma i mikroduplikacija, test omogućuje probir za približno 7.000 klinički prepoznatih teških genetskih bolesti, kako nasljednih tako i de novo. To se postiže visokorezolucijskim sekvenciranjem cijelog proteinkodirajućeg fetalnog genoma (egzoma), koji obuhvaća više od 20.000 gena.

Kromosomske abnormalnosti koje se analiziraju

Testira se na fetalne aneuploidije (česte i rijetke), kao i na strukturne kromosomske promjene u svim kromosomima (segmentalne delecije i duplikacije).
Analiza svakog kromosoma fetalnog genoma omogućuje razinu uvida usporedivu s kariotipom, iako se ne radi o pravom fetalnom kariotipu, pružajući informacije koje su ranije bile dostupne isključivo citogenetičkom analizom.

Aneuploidije koje se mogu otkriti ovim testom uključuju:

  • Česte kromosomske aneuploidije:
    • Trisomija 21 (Downov sindrom)
    • Trisomija 18 (Edwardsov sindrom)
    • Trisomija 13 (Patauov sindrom)
    • Monosomija X (Turnerov sindrom)
    • XXX (trisomija X, tzv. Triple X sindrom)
    • XXY (Klinefelterov sindrom)
    • XYY (Jacobov sindrom)
  • Rijetke kromosomske aneuploidije:
    Primjerice, trisomije kromosoma 9, 16 i 22. Test može detektirati aneuploidije koje zahvaćaju sve kromosome fetalnog kariotipa.
  • Segmentalne delecije ili duplikacije > 7 Mb, otkrivene u svim kromosomima.

Osim toga, test identificira i submikroskopske strukturne kromosomske promjene, uključujući više od 130 najčešćih mikrodelecijskih/mikroduplikacijskih sindroma (vidi Tablicu 1).
Može detektirati promjene male veličine, čak od 1 Mb.

Mikrodelecijski/mikroduplikacijski sindromi mogu utjecati na rast, intelektualni razvoj i razvojne sposobnosti djeteta. Ova stanja uglavnom nastaju spontano, bez obiteljske anamneze.

Genetski poremećaji koje test može otkriti

Ljudski egzom sastoji se od više od 20.000 gena koji kodiraju proteine.
Mutacije u približno 5.000 od tih gena povezane su s oko 7.000 genetskih bolesti s poznatim kliničkim fenotipom.

Analizom cijelog fetalnog egzoma, test omogućuje probir za tisuće klinički značajnih genetskih bolesti u fetusu – i nasljednih i onih nastalih de novo.

Popis najvažnijih klinički značajnih genetskih poremećaja koji se testiraju može se preuzeti skeniranjem QR koda.

Analiza egzoma povećava stopu otkrivanja poremećaja za oko 30 % u odnosu na druge prenatalne dijagnostičke metode te se posebno preporučuje u trudnoćama u kojima se ultrazvučno otkriju fetalne strukturne anomalije.

Genetske bolesti de novo podrijetla

Genetske bolesti de novo nastaju slučajnim mutacijama u fetalnom egzomu, koje nisu prisutne kod roditelja i stoga se ne mogu otkriti predkoncepcijskim testiranjem nositeljstva.
Mogu uzrokovati stanja poput:

  • skeletnih displazija
  • prirođenih srčanih grešaka
  • višestrukih kongenitalnih anomalija
  • autizma
  • epilepsije
  • intelektualnih teškoća.

Mnoge od ovih bolesti ne mogu se otkriti ultrazvukom, posebno u prvom tromjesečju, a neke se prepoznaju tek u kasnijim fazama trudnoće ili čak nakon poroda.

Incidencija bolesti de novo iznosi otprilike 1 na 600 trudnoća, a kod poremećaja povezanih s razvojnim kašnjenjem raste na 1 na 300.

Nasljedne genetske bolesti

Nasljedne bolesti nastaju mutacijama u fetalnom egzomu koje se prenose od roditelja nositelja – često nesvjesnih svoga statusa.
Test omogućuje identifikaciju mutacija odgovornih za tisuće nasljednih genetskih poremećaja.

Izvor fetalne DNA

Tijekom trudnoće, trofoblasti posteljice otpuštaju fragmente DNA u majčin krvotok procesom poznatim kao apoptoza, počevši od 5. tjedna gestacije.
Ova DNA, nazvana slobodna cirkulirajuća fetalna DNA (cfDNA), povećava se kako trudnoća napreduje, a oko 10. tjedna dostiže razinu dovoljnu za pouzdanu analizu.

Test koristi cfDNA iz majčine krvi za otkrivanje:

  • kromosomskih abnormalnosti
  • mutacija koje uzrokuju genetske poremećaje.

cfDNA se najprije izolira iz plazme majčine krvi.
Zatim se genske i kromosomske regije sekvenciraju s vrlo visokom dubinom očitanja (>500X) pomoću tehnologije sekvenciranja nove generacije (NGS, Illumina platforme), čime se pokriva cijeli fetalni egzom.

Dobiveni podaci zatim se analiziraju pomoću posebno razvijenog bioinformatičkog algoritma.
Na taj se način u jednom postupku omogućuje:

  • sveobuhvatna analiza fetalnog kariotipa (aneuploidije – česte i rijetke; segmentalne delecije i duplikacije; sindromi mikrodelecije/mikroduplikacije)
  • otkrivanje mutacija koje uzrokuju teške, klinički prepoznate nasljedne ili de novo bolesti.

Oznake:

Podijeli objavu: